Objetivos:
Ho analisa SWOT Leitores sira bele iha kapasidade atu;
- Avalia ita nia progresso sira iha ita nia estudos, serviso.
- Ita bele hare ita nia, pontus posetivo no negativo sira iha ita nia estudos, serviso.
- Bele ona atu atingi, ita nia targetu sira nebe iha.
SAIDA MAK ITA NIA KOMPRIENSAUN KONA BA SWOT?
SWOT hanesan estrategia ida nebe usa hodi ajuda ema ou estudantes sira, iha
kualker profisaun ou estudos, hodi organiza ita nia Forca, Frakeza, Oportunidade no Ameacas.Maske estudo ida ne’e liu ona tinan hira, no estudo foun oi-oin nebe mos mosu, hodi satan netik estrategia ida ne’e, maibe ema barak mak matan sei at no neon la moris hodi aproveita estrategia ida ne’e.
Tanba ne’e hau hakarak hafanun fali ita hotu atu konsiente no koko lao tok ho estrategia ida ne’e, atu hare ita nia progresso sira iha ita nia estudu, ou ita nia servisu. Ho analisa SWOT ita bele iha kapacidade atu avalia ita nia Forca, Frakeza, Oportunidade no Ameacas sira nebe ita bele identifika iha situasaun saida deit.
Tekniku ida ne’e baseia ba estudos husi Standford University husi 1960, nebe mak halo ona analiza ba situasaun lubuk ida, no estudo ida ne’e rasik mos bele hatan ba estudantes sira nia dificuldade iha processo estudos. Nia difikuldade mak laos, estudantes sira mak incompetentes maibe failansu iha sira nia objectivo.
Se nune mai ita koko tok atu usa SWOT sai hanesan tekniku ida atu tulun ita!!!Estudantes barak mak la hatene tanba sa sira halo, buat nebe sira halo ona. Ida ne'e hatudo katak, ita laiha tekniku atu hare ou avalia, situasaun saida deit mak ita hasoru iha ita nia moris nudar estudantes ou trabalhadores.
Mai ita koko tok atu, hare ita nia FOSA (STRENGHT), FRAKEZA (WEAKNESS), OPORTUNIDADE(OPPORTUNUTY) NO AMEACAS (THREAT) depois tau kada pontos sira ne'e, iha figura nebe preparadu ona iha leten, ou ita bot bele halo tabela rasik ita iha ita bot nia livros, ou fatin saida deit mak ita bot prepara ona atu halista, ita bot nia pontos sira.
Nia targeto nebe ita bele koko, hodi hare ita nia mudansas sira iha ita nia situasaun nebe ita hsoru mak, ita tenke hare ida ne'e iha fulan rua ou tolu nia laran, depois de ita usa tekniku ida ne'e.
Fontes:
The Decision Book: Fifty Models for Strategic Thinking.
by Mikael Krogerus and Roman Tshappeler: published in Great Britain in 2011 by Profile Books Ltd. Swiss cheese model: www.pubmedcentral.nih.gov/articlerenderBy: Zequel Noronha Turiscai: 13/04/2020
Tidak ada komentar:
Posting Komentar